Participation: The project involved  1056 citizens, notably 464 participants from Zagreb, Ludbreg, Novska, Pakrac,  Rab, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod from Croatia; 206 participants from  Prilep and Skopje, Macedonia;  90 participants from Udine and Gorizia, Italy; 81 participants from Podgorica, Montenegro; 168 participants from the city of Belgrade, Serbia; including  17 participants from   Ljubljana and  Maribor, Slovenia; 5 participants from Banja Luka,  Sarajevo and Prijedor, Bosnia-Hercegovina; 7 participants from the city of  Berlin, Germany; 3 participants from the city of  Warsaw, Poland; 5  from France, Spain and Belgium.   Location. Dates: The events took place at  Goli otok, Croatia, Rab, Croatia; Zagreb, Croatia; Skopje, Macedonia; Gorizia, Udine, Italy; Podgorica, Montenegro; Belgrade, Serbia; Maribor, Slovenia., from 01.09.2015 to  30.04.2017

Short description: 

Activities were focused on dealing with history of resistance to various regimes with special focus on the consequences of World War II on socialist Yugoslavia. Specific objectives of the project were: i) Raising awareness on importance of resisting dictatorships in the past and historical significance of different resistance movements to the oppressive regimes, as motivation for young and general public for working on social change nowadays; ii) Affirming approaches based on multiperspectivity through the different narratives and creation of public space in which different narratives will be able to co-exist without bringing into question and without diminishing anyone's suffering or tragedy; ii) enhancing institutional.official support for attempts and activities related to practices of remembering and commemorating certain events from the past.

Major events were following:

Day of 28.09.2015  was dedicated to initial public Round table “Resistance in Yugoslavia and post-Yugoslav countries in 20th Century”.

Day of 09.11.2015 was dedicated to well attended public events celebrating 70 years of ending WWII and marking international Day against Racism and Anti-Semitism held in Croatia, Italy, Macedonia, Montenegro, Serbia.

Days from 17.06.2016 to 29.06.2016 were dedicated to International Volunteer Camp “Landscape of Memories” on islands Rab and Goli otok.

Days from 29.06.2016 to 04.07.2016 were dedicated to Summer School “Culture of Remembrance in Contemporary Europe” on islands Rab and Goli otok.

Days from  29.06.2016  to 30.06.2016  were dedicated to development of program of  Workshop “Faces of Resistance” for young  for workshops implemented in Croatia (9.12.2016, 25.03.2017), Italy (14.12.2016), Macedonia (17.02.2017, 11.04.2017), Montenegro (20.10.2016 - 23.10.2016), Serbia (10.04.2017) and Slovenia (06.01.2017).

Day 23.03.2017 was dedicated to Opening of Exhibition “Faces of Resistance” in Zagreb.

Days from 24.03.2017 to 24.03.2017   were dedicated to International Conference Summer School “Culture of Remembrance in Contemporary Europe” in Zagreb.

Day 10.04.2017 was dedicated to Opening of Exhibition “Faces of Resistance” in Belgrade.

Documenta has successfully organized all planned activities together with Center for Cultural Decontamination Belgrade, Centre for Civic Education Podgorica, Peace Action Prilep, Associazione Quarantasettezeroquattro Gorizia, Center of Jewish Cultural Heritage Synagogue Maribor, Volunteers' Centre Zagreb, Association Goli otok „Ante Zemljar“. The highlights of the program included: Summer school “Culture of remembrance in contemporary Europe”. Among the speakers were Žarko Puhovski, Ivo Barić, Vanja Seršić, Ulrich Mahlert, Marjetka Bedrač, Štefan Čok, Boris Stamenić, Martin Previšić, Miloš Vukanović, Milovan Pissari, Emreh Rexepi, Borka Pavičević and others. The conference was preceded by an international educational work Volunteer camp “Landscape of memories”, whose participants later joined the summer school. The goal of the camp was to send a symbolic message – “dignified treatment towards victims of repression requires appropriate educational and museum facilities on site".  Victim of complex Goli otok "need to be remembered in a dignified manner, and material remains need to be preserved and memorialized", especially in memory of inmates suffering during the period from 1949 to 1953 when it functioned as a prison for political opponents during the conflict between Yugoslavia and the Soviet Union and its culmination with Cominform Resolution. Work was complemented with various workshops on dealing with the past and culture of remembrance as well as film screenings. The opportunity to contribute was given to a group of artists who prepared art installations (Igor Grubić, Marijan Crtalić, Ana Mušćet, Katija Bušlje, Darko Bavoljak and others). Participants were also addressed by directors Oliver Frljić and Tiha Gudac On June 1 2016, by the decision of the Ministry of Culture, Goli Otok was placed under the preventive protection - the lowest form of recognition of architectural cultural heritage as a whole - after systematic neglect and random devastation that lasted a quarter of century after complex Goli otok as a correctional institution was closed. To raise public awareness on resistance to oppression, video interviews were recorded, later used in workshops, exhibition and dedicated platform “Faces of Resistance”. Exhibition was curated by Nataša Mataušić. Workshop was designated by Goran Đurđević. After International Conference “Resisting Violence and Advocating Right To Justice, Truth, Remembrance” we concluded program with evaluation and planning further steps. We plan further development of “Faces of Resistance” platform. We also encountered some challenges which were successfully resolved. Due to too many other activities Museum of Newer History had to leave partnership, creating space to welcome Synagogue Maribor. Although initial response of volunteers was not high, due to sending applications to VCZ online database to 14 000 registered volunteers and around 400 organi-zations for volunteering. VCZ received 32 applications in total and accepted a total of 21 volunteers and 9 artists.

Events list

Event 1

Participation: The Preparatory workshop involved  23 participants including  13 from  Zagreb, Croatia;  2  from Skopje, Macedonia;  2  from Gorizia,  Italy; 2 from Podgorica, Montenegro; 3  from Belgrade, Serbia; 1  from the city of Ljubljana, Slovenia.

Location, dates: The event took place in Zagreb, Croatia from 27.09.2015 to 28.09.2015.

Short description:  The aim of the event was detailed planning with participation of all partner organizations

Event 2
Participation: The Round table involved  70  participants, including  53  from  Zagreb, Croatia;  2  from Skopje, Macedonia;  2 from Gorizia,  Italy; 2  from Podgorica, Montenegro; 3  from Belgrade, Serbia; 1 from Ljubljana, Slovenia; 7 from Berlin, Germany.

Location, Dates: The event took place in Zagreb, Croatia, on 28.09.2015 

Short description:  The aim of the event was to discuss challenges of documenting and portraying resistance to oppressive regimes.

Event 3
Participation: Two day workshop to agree on the content of web page “Faces of Resistance” and the software to support it, involved  12  participants, including  7 participants from  Zagreb, Croatia;  1 participants from Skopje, Macedonia;  1 participants from Gorizia,  Italy; 1 participants from Podgorica, Montenegro; 2 participants from Belgrade, Serbia.

Location, dates: The event took place in Zagreb, Croatia from 15.11.2015 to 16.11.2015;

Short description:  The aim of the event was to define outline of the web

Event 4

Participation: Two daya workshop to discuss methodology of interview recording and preparation of exhibition involved  involved  8  citizens, including  4 participants from  Zagreb, Croatia;  1 participants from Skopje, Macedonia;  1 participants from Gorizia,  Italy; 1 participants from Podgorica, Montenegro; 2 participants from Belgrade, Serbia.

Location, dates: The event took place in Zagreb, Croatia from 16.11.2015 to 17.11.2015;

Short description:  The aim of the event was to agree on methodology and share tasks.

Event 5

Participation: Recording memories of resisters who opposed different regimes and have been oppressed by them. Interviews were recorded with 22  citizens, 9 narrators from  Zagreb, Croatia;  3 narrators from Skopje, Macedonia;  3 narrators from Gorizia and Trieste  Italy; 3 narrators from Podgorica, Montenegro; 4 narrators from Belgrade, Serbia.

Location, dates: Recording took place in Zagreb, Croatia; Skopje, Macedonia; Gorizia, Italy; Podgorica, Montenegro; Belgrade, Serbia from 15.10.2015 to 01.06.2016:

Short description:  The aim was preserving and publishing memories of resisters.

Event 6
Participation: Public events to celebrate 70 years of ending WWII and mark International Day against Racism and Anti-Semitism The event involved  202  citizens, 70  from  Zagreb, Croatia;  30  from Skopje, Macedonia;  50 from Gorizia, Trieste, Udine,  Italy; 35  from Podgorica, Montenegro; 17  from Belgrade, Serbia.

Location, dates: The events took place in Zagreb, Croatia; Skopje, Macedonia; Gorizia, Italy; Podgorica, Montenegro; Belgrade, Serbia prior and on 09.11.2015;

Short description:  The aim of the events was raising awareness on importance of resisting dictatorships in the past and historical significance of different resistance movements to the oppressive regimes nowadays.

Event 7
Participation: The Preparation and putting up the travelling exhibition on personal faces of resistance to different oppressive regimes (“Faces of Resistance” held in Zagreb in March 2017 and Beograd in April 2017). Opening and follow up events during exhibition involved 213 citizens, including  145  from Zagreb, Croatia; 1  from Skopje, Macedonia;  1  from  Gorizia, Italy; 2 from Podgorica, Montenegro; 97 from Belgrade, Serbia.

Location, dates: The events took place in Zagreb, Croatia and Belgrade, Serbia from 1.11.2015 to 30.04.2017.

Short description:  The aim of the event was raising awareness on importance of resisters contribution.

Event 8
Participation: Advocating conservation of “Goli otok” and other remembrance sites involved 22 citizens from Zagreb, Rijeka, Croatia;

Location, dates: Advocacy activities took place in Goli otok, Rab, Zagreb, Croatia from 01.01.2016 to 30.04.2017 
Short description:  The aim was to insure full protection of the sites, as preventive protection of Goli otok was declared on 01.06.2016 

Event 9
Participation: The summer school “Culture of remembrance in contemporary Europe”.  The event involved  63  participants, including  36 from  Zagreb,  7 from  Rab, 5 from  Rijeka, 1 from  Sisak from Croatia; 2 participants from  Prilep, Macedonia;  2 from Gorizia and Trieste,  Italy; 2 participants from the Podgorica, Montenegro; 4 participants from Belgrade, Serbia; 1 participant from the city of Maribor, Slovenia; 1 participant from Berlin, Germany; 1 participant from Sarajevo, Bosnia Hercegovina;

Location, dates: The event took place in Rab, Croatia from 29.06.2016  to 3.7.2016

Short description:  The aim of the event was exchange of experiences and affirming approaches based on multiperspectivity.

Event 10
Participation: Two day planning session to discuss preparation of education workshops for young  The event involved  23 participants including  5  participants from Zagreb, Croatia; 2  from Skopje, Macedonia;  2 from Gorizia, Trieste  Italy; 2 from Podgorica, Montenegro; 3  from Belgrade, Serbia; 1  from  Maribor, Slovenia. 

Location, dates: It was held on Rab, Croatia from 29.06.2015 to 30.06.2016

Short description:  Developing outline of workshops with title “Faces of Resistance” for young and plan implementation

Event 11
Participation: International volunteer Camp “Landscape of Memories” on Goli otok and Rab involved  30  volunteers from Ludbreg, Sisak,  Zagreb, Rijeka (23), Germany (2), Belgium (2), Spain (1), France (1), Poland (1);

Location, dates: Volunteer activities took place in Goli otok, Rab, Croatia from 17.06.2016 to 29.06.2016

Short description:  The aim was clearing of island landscape and increasing visibility of neglected memory site. It was reported widely in the media.

Event 12
Participation: Preparation and conduction of educational workshops on oral history and resistance involved 282   participants:  25 from Zagreb, Rijeka, Croatia; 164 from Prilep, Macedonia;  25 from Gorizia, Trieste, Udine  Italy; 27 from Podgorica, Montenegro; 25 from Belgrade, Serbia; 16 from Maribor, Slovenia

Location, dates: 14 Workshops were held in Zagreb, Croatia; Prilep, Macedonia; Gorizia, Italy; Podgorica, Montenegro; Belgrade, Serbia; Maribor, Slovenia from 01.11.2016  to 30.04.2017

Short description:  The aim was accepting new information and knowledge on oral history methods and on importance of resistance during oppressive regimes.

Event 13
Participation: International Conference “Resisting Violence and Advocating Right To Justice, Truth, Remembrance”  involved  80  participants from  Zagreb, Croatia (55); Skopje, Macedonia (1); Gorizia, Italy (1); Podgorica, Montenegro (2); Belgrade, Serbia (5); Sarajevo, Bosnia-Hercegovina (4); Priština, Kosovo (2); Brussels, Belgium (2); Warsaw, Poland (2); Ludwigsburg, Germany (1)

Location, dates: Advocacy activities took place in Zagreb, Croatia from 24.03.2017 to 25.03.2017 

Short description:  The aim was enhancing public and institutional.official support to practices of remembering.

Event 14
Participation: Evaluation Workshop involved 15 participants: 7  from  Zagreb, Croatia;  1 participant from Skopje, Macedonia;  1 participant from Gorizia,  Italy; 2 participants from Podgorica, Montenegro; 3 participants from Belgrade, Serbia;

Location, dates: The event took place in Zagreb, Croatia on 25.03.2017.

Short description:  The aim was to evaluate cooperation and plan further steps.

U povodu Međunarodnog dana prava na istinu o teškim povredama ljudskih prava i za dostojanstvo žrtava, podsjećamo na neispunjene obaveze vladinih institucija prema žrtvama i preživjelima kao i svim građanima i građankama Republike Hrvatske opterećenim nasilnim nasljeđem nezavršenih ratova. Pozivamo na:

 Dokumentiranje sudbine ubijenih i nestalih

• Pozivamo na objavu podataka o imenima i okolnostima stradanja ubijenih. podataka o imenima i okolnostima stradanja ubijenih. Ministarstvo branitelja izdalo je četiri izdanja Knjiga osoba nestalih na području Republike Hrvatske sa imenima svih za kojima tragaju obitelji i porodice s obje strana rata, što je dobar temelj koji će, držimo, trebati dovršiti potrebnim istraživanjima. Iz tog razloga pozivamo Ministarstvo da prilagodbom programa korištenog za Registar branitelja objave zbirne podatke o stradalima i tako omoguće pristup podacima svima.

 Rasvjetljavanje sudbine svih nestalih u ratu

• Potrebno je ubrzati rasvjetljavanje sudbine nestalih u ratu kroz povećanje učinkovitosti rada, kapaciteta i proračuna Uprave za zatočene i nestale te poboljšanje regionalne suradnje.

 Procesuiranje ratnih zločina

• S obzirom da je pravo svih žrtava ratnih zločina utvrđivanje činjenica i okolnosti njihova stradavanja, očekujemo učinkovitiji rad policije i DORH-a u istraživanju a sudova u nepristranom procesuiranju svih ratnih zločina. Broj neprocesuiranih zločina, za koje nije pokrenuta niti istraga, još je uvijek (pre)velik. Potrebna je daljnja revizija optužnica podignutih u ranijem periodu, dodatne istrage, te suradnja s članovima obitelji ubijenih.

 Razvoj sustava podrške žrtvama i svjedocima

• Sustav podrške koje je zaživio na nekoliko sudova i uvelike humanizirao rad pravosuđa treba poboljšati otvaranjem ureda za pružanje podrške svjedocima i žrtvama kaznenih djela na svim županijskim i općinskim sudovima.
• Smatramo nužnim proširiti sustav podrške i u državno odvjetništvo i policiju.

 Odgovornost države i naknade štete

• Vlada Republike Hrvatske treba žurno dopuniti Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja kako bi se Republika Hrvatska odrekla naplate parničnih troškova od svih tužitelja koji su žrtve rata a nisu uspjeli sa zahtjevima za naknadom štete.
• Hrvatski sabor treba usvojiti izmjene i dopune sljedećih zakona kako bi se osiguralo obeštećenja za civilne žrtve rata bez obzira na nacionalnost, etničko porijeklo i dr. ukidanjem diskriminatornih definicija: Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (naknada materijalne štete), Zakon o odgovornosti RH za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata (teret dokazivanja tužitelja, računanje zastarnih rokova) i Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata
• Potrebno je donijeti nacionalni program i zakon o osnivanju fonda za obeštećenje svih civilnih žrtava rata kojim bi se naknada štete uredila u skladu s Temeljnim načelima i smjernicama o pravu na pravni lijek i reparaciju za žrtve teških kršenja međunarodnih ljudskih prava i ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava UN-a.

 Pristup dokumentaciji značajnoj za suočavanje s prošlošću

• U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koji bi trebao biti usvojen do kraja godine, bilo bi važno predvidjeti rok od 20 godina, umjesto sadašnjih 30, nakon kojih gradivo treba postati dostupno javnosti. To bi javnosti otvorilo i pristup dokumentaciji vezanoj za period do završetka mirne reintegracije.  U raspravu o paketu zakona koji, uz već spomenuti, uključuje i Zakon o tajnosti podataka, Zakon o zaštiti osobnih podataka, Zakon o pravu na pristup informacijama te relevantne uredbe treba osim stručnjaka – arhivista, uključiti i stručnjake iz drugih područja i širu javnost jer se pitanje arhiva tiče svih državljana.

 Razvijanje uključive kulture pamćenja i stvaranje preduvjeta za obrazovanja za suočavanje s prošlošću

• Vlada treba ukloniti ustaški pozdrav “Za dom spremni“ s ploče u Jasenovcu, gdje je u Drugom svjetskom ratu ubijeno više od 83.000 osoba samo zato što su bili Srbi, Židovi, Romi ili antifašisti. 
• Dobra praksa razvijena u pripremi novog postava  Memorijalnog centra Lipa pamti pripremljenog uz podršku Primorsko-goranske županije i Europske unije može biti inspiracija za sve. Nadležne vladine institucije dužne su razvijati  modalitete suradnje s školama kako bi Spomen područje Jasenovac i druga mjesta pamćenja poput počelo posjećivati puno više od sadašnjih nekoliko desetaka škola godišnje. Spomen područje Jasenovac u 2016. godini posjetio je ukupno 12 661 posjetitelj. Od tog broja, ukupno 7 297 posjetitelja bilo je iz Hrvatske, a 5 364 iz stranih država. Spomen područje je organizirano posjetilo samo 7 osnovnih i 6  srednjih škola.
• Na drugim mjestima stradanja, primjerice Golom otoku slične posjete nisu moguće jer nisu uređena na primjeren način. Početkom lipnja prošle godine donesena je odluka Konzervatorskog odjela u Rijeci, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Ministarstva kulture i njihovo rješenje o preventivnoj zaštiti Golog otoka. Usprkos tome nastavlja se daljnja devastaciju preostalih objekata  i planira izgradnju unutar zaštićenog područja, umjesto da se izdvoje proračunska sredstava za zaštitu i razvoj programa kulture pamćenja utemeljene na načelima uključivosti, nenasilja i dijaloga kao i kvalitetnije korištenje europskih programa posvećenih sjećanju na sve žrtve.
• Neophodno je i da Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s Ministarstvom kulture stvori preduvjete za učenje o nasljeđu drugog svjetskog rata i političkog nasilja u vrijeme jugoslavenskog socijalizma kroz poticanje inovativne nastave povijesti i kroz istraživački rad na osjetljivim temama iz zavičajne povijesti, ali i jačanje svijesti  o nasilnom naslijeđu.

 Podrška regionalnoj suradnji i osnivanju REKOM-a

• Sve nadležne institucije trebaju dosljedno osnaživati i jačati regionalnu suradnju u svim pravnim aktima u vezi procesuiranja ratnih zločina te utvrđivanja činjenica o svim žrtvama rata
• Ministarstvo kulture koje je do sada podržavalo pripreme novog postava u Državnom muzeju Auschwitz Birkenau treba izdvojiti proračunska sredstva neophodna za realizaciju izložbe u suradnji s ministarstvima kulture dugih post-jugoslavenskih zemalja.
• Vlada RH treba pokrenuti proceduru za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama rata (REKOM) u suradnji s vladama drugih post-jugoslovenskih zemalja.

Documenta danas i sutra, 24. i 25. ožujka 2017., u Novinarskom domu u Zagrebu  organizira konferenciju pod nazivom “Otpor nasilju i zagovaranje pravde, utvrđivanja činjenica i razvijanja kulture pamćenja” i pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

Izložba Lica otpora, koja će biti otvorena od 23. ožujka (19.30 h) do 05. travnja 2017. u Kinu Europa, u Zagrebu, bavi se poviješću otpora različitim totalitarnim i nedemokratskim režimima,  sa ciljem jačanja društvenih i individualnih procesa suočavanja s prošlošću i doprinosa izgradnji održivog mira.

Izložba vremenski obuhvaća razdoblje od 1941. do današnjih dana, a sadržajno je fokusirana na osobna iskustva ljudi s područja bivše Jugoslavije, odnosno država sljednica. Osobna iskustva i sjećanja s informacijama o različitim oblicima ideološki motiviranih zločina i kršenja ljudskih prava zabilježena na fimskoj vrpci dio su projekta Documente – Centra za suočavanje s prošlošću pod nazivom  Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasija od 1941. do danas.

Izložba je tek autorski izbor pojedinih osoba i događaja koja imaju sve atribute onoga što smo definirali kao otpor; aktivno, organizirano ili samoincijativno suprostavljanje pojedinaca i/ili različitih skupina ljudi nedemokratičnosti, te političkom i kulturnom nasilju represivnih režima.

Organizirani antifašistički otpor, kao i onaj individualni, građanski, u vrijeme Drugoga svjetskoga rata prezentiran je kroz  osobe različitog uzrasta, socijalnog statusa i obrazovanja. To su Diana Budisavljević, Tončka Čeč, Nada Dimić, Stjepan Filipović, Slavko Komar, Robert Kukovec, Lepa Radić i Janko Rakuša. Književnik Radovan Ivšić primjer je otpora i ustaškom režimu i poslijeratnom komunističkom totalitarizmu.

Individualni i masovni građanski otpor (bunt) u vrijeme Jugoslavije (1945. – 1991.) prezentiraju Alfred Pal, zatočenik ustaškog logora na Rabu i komunističkog na Golom otoku, studentski buntovi u Beogradu i Zagrebu u lipnju 1968., „Hrvatsko proljeće“ 1971., te štrajk rudara na Kosovu 1989. godine.

O individualnom građanskom otporu u vremenskom razdoblju od raspada socijalističke Jugoslavije 1991. i Domovinskog rata do danas svjedoče „Žene u crnom“ iz Beograda, crnogorski kontraadmiral  Vladimir Barović, liječnica Vesna Bosanac i novinar Siniša Glavašević. Masovna okupljanja građana sa ciljem korekcije ideološki motiviranih nedemokratskih odluka prezentirani su prosvjedima za povratak imena Trg žrtava fašizma (1990.- 2001.), vraćanje koncesije Radiju 101, (1996.), te za podršku cjelovitoj kurikularnoj reformi 2016. godine.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću poziva Vas na otvorenje izložbe Lica otpora koje će biti održano 23. ožujka 2017. u 19.30 sati, u Kinu Europa, Varšavska 3.

Bezbroj je lica otpora. Neka od njih poznata su lica političkih i kulturnih djelatnika, većina sasvim nepoznata široj društvenoj i kulturnoj javnosti. Izložba Lica otpora je posvećena njima. Fokusirana je na osobna iskustva ljudi iz područja bivše Jugoslavije, odnosno država sljednica

Otvaranju izložbe prethodi uvodni razgovor s pocetkom u 18 sati, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb. Govore: Nataša Mataušić, Borka Pavičević, Maja Dubljević.

Slijedi Konferencija Otpor nasilju i zagovaranje pravde, utvrđivanja činjenica i razvijanja kulture pamćenja - 24. - 25. 03. 2017., 09.30, u Novinarskom domu, Perkovčeva 2, Zagreb

U uvodnom dijelu konferencije imat ćemo jedinstvenu priliku poslušati izlaganja tužitelja Jensa Rommela, iz Centralnog ureda za istraživanje nacionalsocijalističkih zločina (Zentrale Stelle der Landesjustizverwaltungen zur Aufklärung nationalsozialistischer Verbrechen) iz Ludwigsburga, iz Njemačke, o progonu počinitelja nacističkih zločina, izlaganje tužitelja Bogusława Czerwińskog iz Komisije za progon zločina protiv poljskog naroda (Instytut Pamięci Narodowej) iz Varšave o progonu počinitelja zločina iz vremena Drugog svjetskog rata i poslijeratnog komunističkog režima te izlaganje Jasmina Dolmagić, zamjenice Glavnog državnog odvjetnika RH o progonu počinitelja ratnih zločina u Hrvatskoj.

Među drugim izlaganjima izdvajamo iskustva Diega Martina Diaza, iz Komisije za pamćenje provincije Buenos Aires iz Argentine te Shirley Gunn, pripadnicu pokreta otpora i Afričkog nacionalnog kongresa iz Južne Afrike.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću u suradnji s REX-om, organizira radionicu “Povijest u raspravi - ljudska prava u udžbenicima tijekom socijalizma, tranzicije i kapitalističke restauracije”. Radionica je sastavni dio međunarodne konferencije Otpor nasilju i zagovaranje prava na pravdu, istinu i sjećanje, koja se temelji na iskustvu post-jugoslavenskih republika o utjecaju prošlosti iz perioda Drugoga svjetskog rata i poraća na ukupne društvene procese u zemljama nasljednicama.

Osnovno polazište radionice jest kako tendencije revidiranja povijesnih narativa u posljednjim desetljećima u okviru postsocijalističkih zemlja potiču relativizaciju i neutralizaciju osnovnih ideja društvene, ekonomske i političke jednakosti.

Radionicu, zamišljenu kao redakcijski ured za produkciju biltena koji će kompilirati i komentirati različite uvide na zadanu temu koristeći kao osnovni materijal udžbeničke reprezentacije iz različitih povijesnih perioda, moderirat će Vahida Ramujkić i Dragomir Olujić – Oluje.

Radionica će se održati u Kući ljudskih prava u Zagrebu Selska cesta 112 c,  od 22. do 23. ožujka 2017.

Molimo zainteresirane kandidate da popunjene prijavne obrasce i upite dostave na e-mail adresu:  bozica.ciboci@documenta.hr

Documenta iAntifašistička liga Republike Hrvatske u srijedu, 9. studenog 2016., u 18 sati na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu organizira skup sjećanja na Kristalnu noć, pogrom nad Židovima u Njemačkoj i Austriji koji se dogodio prije 78 godina.

Na žalost to nije samo davni povijesni događaj "koji se nama više nikada ne može dogoditi". Svi "osnovni sastojci" za pripremu sličnih događaja postoje i u današnjem svijetu; mržnja prema drugim i drugačijima, njihova dehumanizacija pod utjecajem agresivne nacionalističke propagande, netrpeljivost tamo gdje bi trebalo stajati suosjećanje, ..

Tijekom kulturno-umjetničkog programa povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma mješoviti pjevački zbor Židovske općine Zagreb „LIRA“, umjetnice i umjetnici, građanke i građani, židovska zajednica i prijatelji Lige odat će počast žrtvama nacističkog i svih kolaboracionističkih režima.

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću

Antifašistička liga RH

Na otoku Rabu danas počinje ljetna škola KULTURA SJEĆANJA U SUVREMENOJ EUROPI.

Tijekom cijelog tjedna, do nedjelje 03. srpnja 2016., na otoku Rabu i Golom otoku, povjesničari, kustosi, aktivisti i umjetnici iz Poljske, Njemačke, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Italije, Slovenije i Hrvatske, problematizirat će izazove, mogućnosti i domete praksi sjećanja u različitim nacionalnim kontekstima.

Kroz izlaganja, radionice, studijske posjete lokalnim mjestima sjećanja, volonteri (polaznici međunarodnog volonterskog kampa Pejzaž sjećanja), profesionalci i zainteresirani građani će dobiti priliku za refleksiju dijalog o stanju kulture sjećanja u kontekstu Hrvatske, post-jugoslavenke regije i Europe.

Ljetna škola i volonterski kamp Pejzaž sjećanja dio su aktivnosti na projektu Lica otpora i opozicije represiji u Europi u 20. stoljeću koji je financijski podržan od strane Europske Komisije u sklopu programa Europsko sjećanje.

Program ljetne škole na hrvatskom i engleskom jeziku se nalazi u prilogu.

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću

Udruga Goli otok "Ante Zemljar"

Volonterski centar Zagreb

Sinagoga Maribor

Centar za kulturnu dekontaminaciju

Associazione Culturale Quarantasettezeroquattro

Centre for civic education

Peace Action

Želeći odaslati poruku da je žrtve Golootočkog kompleksa potrebno pamtiti na dostojanstven način, a materijalne ostatke sačuvati i staviti u svrhu memorijalizacije, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Udruga Goli otok «Ante Zemljar» i Volonterski centar Zagreb u suradnji s partnerskim organizacijama iz Italije, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije organiziraju, Radno edukativni međunarodni volonterski kamp PEJZAŽ SJEĆANJA od 17. do 29. lipnja

U sklopu kampa volonteri iz Hrvatske, Belgije, Poljske, Srbije, Crne Gore, Španjolske, Njemačke i BiH uređivat će prostor perivoja ispred nekadašnje upravne zgrade u uvali Tetina, Goli otok.

Fizičko uređenje djela kompleksa ima simboličnu poruku - dostojanstven odnos prema žrtvama represije zahtjeva i primjerene edukativne i muzeološke sadržaje in situ. Osim rada na uređenju parka, volonteri će proći kroz niz radionica o suočavanju s prošlošću i kulturi sjećanja.

NOVINARI/KE

Novinarima i svim redakcijama nudimo mogućnost praćenja kampa na način da Vam u nastavku nudimo datume tijekom kojih ćete moći posjetiti Goli otok u koordinaciji s organizatorima i uz stručnu pratnju. Uz svaki od ponuđenih datuma prilažemo i imena umjetnika koji će taj dan biti s volonterima. Uz umjetnike i volontere na svaki od predloženih datuma na Golom otoku će biti i predstavnici/e organizacija koje su pokrenule projekt.

AKTIVNOSTI I DATUMI

20. lipanj početak radova na uređenju okoliša, umjetnik Davor Mezak; 22., 23., 24. lipanj nastavak radova na uređenju okoliša, umjetnici Igor Grubić, Marijan Crtalić; 26., 27., 28., lipanj, nastavak radova na uređenju okoliša, umjetnik Frane Rogić kao i voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič.

DOLAZAK NA GOLI OTOK

U nastavku Vam šaljemo informacije u vezi pristupnih točaka na kopnu, od kuda organiziramo polazak na Goli otok i natrag. Polazna lokacija s kopna je Lukovo, GPS lokacije u nastavku

 https://goo.gl/maps/8iy18EybXwo 

Do Lukova se dolazi na način da se autocesta A1, iz pravca Zagreba ili Splita, napusti kod postaje Žute lokve, zatim se vozite Jadranskom magistralom preko grada Senja do mjesta Sv. Juraj. Nakon Sv. Jurja (Jurjevo) poslije tunela se skreće za Lukovo. Ukoliko dolazite iz pravca Zadra, vozite Jadranskom magistralom u pravcu Senja i skrenete u već spomenuto mjesto Lukovo.

KONTAKT ZA PRIJAVE

Prijave kao i sva druga pitanja koja Vas zanimaju proslijedite ili nas kontaktirajte na / Eugen Jakovčić, e mail eugen.jakovcic@documenta.hr, mob +385 91 457 23 99 / 99 461 525 5.

Po završetku radnog dijela kampa, volonteri će se priključiti Ljetnoj školi Kultura sjećanja u suvremenoj Europi, od 29. lipnja do 30. srpnja, gdje će o memorijalizacijskim praksama stradanja iz Drugog svjetskog rata te poslijeratnih socijalističkih i komunističkih režima diljem Europe imati priliku čuti od renomiranih domaćih i međunarodnih eksperata, o čemu više na linku kojeg vam šaljemo u nastavku http://www.documenta.hr/hr/pejzaž-sjećanja-kultura-sjećanja-u-suvremenoj-europi-rab-goli-otok-17.-lipnja-03.-srpnja.html

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Udruga Goli otok «Ante Zemljar» i Volonterski centar Zagreb u suradnji s partnerskim organizacijama iz Italije, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije organiziraju volonterski kamp Pejzaž sjećanja i ljetnu školu Kultura sjećanja u suvremenoj Europi od 17. lipnja do 3. srpnja 2016. na otocima Rabu i Golom otoku.

Ovaj projekt kroz raznovrsne aktivnosti potiče dijalog o otporu političkom nasilju te o pamćenju otpora u različitim društveno-političkim kontekstima. Projektne aktivnosti usmjerene su na promišljanje i dokumentiranje otpora u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Italiji i Sloveniji. Zagovarački fokus projekta jest memorijalizacija žrtava zatvorskog kompleksa Goli otok te konzerviranje preostalih objekata kompleksa.

Volonterski kamp "Pejzaž sjećanja"

Želeći odaslati poruku da je žrtve Golootočkog kompleska potrebno pamtiti na dostojanstven način, a materijalne ostatke sačuvati i staviti u svrhu memorijalizacije, organiziramo radno edukativni međunarodni volonterski kamp  Pejzaž sjećanja od 17. do 29. lipnja. U sklopu kampa 30 međunarodnih volontera uređivat će prostor perivoja ispred nekadašnje upravne zgrade u uvali Tetina. Fizičko uređenje djela kompleksa ima simboličnu poruku - dostojanstven odnos prema žrtavama represije zahtjeva i primjerene edukativne i muzeološke sadržaje in situ. Osim rada na uređenju parka, volonteri će proći kroz niz radionica o suočavanju s prošlošću i kulturi sjećanja.

Ljetna škola "Kultura sjećanja u suvremenoj Europi"

Po završetku radnog dijela kampa, volonteri će se priključiti Ljetnoj školi Kultura sjećanja u suvremenoj Europi, od 29. lipnja do 03. srpnja, gdje će o memorijalizacijskim praksama stradanja iz Drugog svjetskog rata te poslijeratnih socijalističkih i komunisitičkih režima diljem Europe imati priliku čuti od renomiranih domaćih i međunarodnih eksperata. Ljetna škola okupit će povjesničare, kustose, aktiviste i umjetnike iz Poljske, Njemačke, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Italije, Slovenije i Hrvatske koji će  problematizirati izazove, mogućnosti i domete praksi sjećanja u različitim nacionalnim kontekstima. Kroz izlaganja, radionice, studijske posjete lokalnim mjestima sjećanja,  volonteri će uz profesionalce i zainteresirane građane dobiti priliku za refleksiju dijalog o stanju kulture sjećanja u kontekstu Hrvatske, post-jugoslavenke regije i Europe.

Volonterski kamp i ljetna škola dio su aktivnosti na projektu Lica otpora i opozicije represiji u Europi u 20. stoljeću koji je financijski podržan od strane Europske Komisije u sklopu programa Europsko sjećanje.

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću

Udruga Goli otok "Ante Zemljar"

Volonterski centar Zagreb

Kulturno-umjetničkim programom održanim na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma, Antifašistička liga Republike Hrvatske obilježila je Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma.

Umjetnice i umjetnici, građanke i građani, židovska zajednica i prijatelji Lige simbolično su odali počast žrtvama nacističkog i svih kolaboracionističkih režima na 77. godišnjicu Kristalne noći. Time se Zagreb pridružio Beogradu, Skopju, Ljubljani, Udinama i Podgorici, gradovima u kojima je također obilježena godišnjica pobjede nad fašizmom i kraj Drugog svjetskog rata.

"Kristalna noć je kulminacija višegodišnjeg procesa stavljanja Židova u Njemačkoj izvan društva i izvan zakona. Uz propise koji su Židovima ograničavali mogućnost upisivanja na fakultete u mnogim drugim europskim zemljama, tadašnja se Njemačka strmoglavila u nasilje, najavivši i oduzimanje najvrjednijeg od svih prava – prava na život. Pred očima cijelog svijeta paljene su i uništavane sinagoge, židovski dućani i zanatske radnje, stanovi, škole. Židovi su završavali na cesti, bili ponižavani i premlaćivani do smrti.

Tog 9. studenog 1938. godine Europa i svijet promatrali su početak svog kraja i sunovrat civilizacije. Tek su rijetki doživjeli kraj Drugog svjetskog rata i pobjedu nad fašizmom. Dok su jedni zanijemili ili se pridružili nasilnicima, drugi su u vrijeme krvoprolića odabrali otpor fašizmu i nacizmu.

Veći dio Židova koji su preživjeli holokaust spasili su se baš zato što su se pridružili narodnooslobodilačkoj borbi. Zato uz spomen na žrtve fašizma i svih kolaboracionističkih režima na Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma podsjećamo i na otpor fašizmu tada te važnost podrške progonjenima danas ", stoji u proglasu kojeg je pročitao Damir Čuljak, tajnik Antifašističke lige RH.

"Danas ksenofobi produbljuju i stvaraju podjele tamo gdje ih se jedva slutilo. U našim društvima, umjesto međusobnog uvažavanja, pripadnike druge nacije, vjere, rase, roda i seksualne orijentacije često se pokušava poniziti govorom mržnje. U vrijeme sadašnje 'seobe naroda', neki izbjeglicama iz Afganistana, Iraka, Sirije i drugih ratom razorenih zemalja izražavaju dobrodošlicu, a neki ih pak isključuju. Svatko ima odgovornost za svoju reakciju na nasilje i bira hoće li ga ignorirati ili biti solidaran sa žrtvama. Svatko se može suprotstaviti narastajućem historijskom revizionizmu. Okupljanje na godišnjicu Kristalne noći vidimo kao doprinos sjećanju na žrtve holokausta, ali i poziv na humanizaciju odnosa među svima nama danas", zaključuje se u proglasu.

U kulturno-umjetničkom programu nastupila je Andrea Weiss Sadeh, koja je pročitala pjesmu "Svatko ima svoje ime" izraelske pjesnikinje Zelde. Tragom imena koja i danas nedostaju mješoviti pjevački zbor Židovske općine Zagreb "Lira" je uz ravnanje dirigenta Roberta Homena i solistički nastup Tvrtka Stipića otpjevao molitve "Kolni drey" te "Ose Shalom". Pjesmu "Nekakvi ljudi" Wislave Šimborske izvela je Ratka Višnjić, dok je Olivera Radović pročitala odlomak iz knjige "Kao mraz" Zore Dirnbach.

Građani, među kojima su bili Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vlade RH te predstavnici veleposlanstava Norveške, Francuske, Austrije, Australije i Makedonije, naposljetku su u znak sjećanja na žrtve fašističkih režima zapalili svijeće.

Antifašistička liga Republike Hrvatske i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću pozivaju Vas na 77. godišnjicu Kristalne noći poziva na obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma.

Kulturno - umjetnički program održat će se na Trgu žrtava fašizma u ponedjeljak 9.11.2015. s početkom u 19 sati.

Mješoviti pjevački zbor Židovske općine Zagreb „LIRA“, umjetnice i umjetnici, građanke i građani, židovska zajednica i prijatelji Lige odat će počast žrtvama nacističkog i svih kolaboracionističkih režima.

Uz odlomke iz knjige „Kao mraz“ Zore Dirnbach, poeziju izraelske pjesnikinje Zelde, poeziju poljske nobelovke Wisławe Szymborske i zborsko pjevanje pridružit ćemo se europskim i svjetskim gradovima koji obilježavaju godišnjicu Kristalne noći.

Molimo vas da svojim prisustvom podržite sjećanje na žrtve, ali i borbu protiv svih oblika isključivosti i diskriminacije u društvu u kojemu danas živimo.

Program organiziramo u sklopu obilježavanja 70. godišnjice pobjede nad fašizmom i kraja 2. svjetskog rata u suradnji s Documentom - Centrom za suočavanje s prošlošću, Židovskom općinom Zagreb i Srpskim narodnim vijećem.